Pregled: Zakonodavne Reforme |
Zajednički projekat Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Evropskog centra za manjinska pitanja i Danskog instituta za ljudska prava ima za cilj da unapredi kapacitete Ministarstva za ljudska i manjinska prava Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Projekat nastoji da poboljša ostvarivanje i poštovanje ljudskih i manjinskih prava u skladu sa Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama i međunarodnim standardima. U skladu s tim, nastoji da unapredi nacionalni zakono-davni okvir i da proizvede održiv mehanizam izveštavanja i praćenja usaglašenosti propisa sa međunarodnim standardima. Ovaj proces će takođe doprineti većoj usagla-šenosti pravnog poretka u Srbiji i Crnoj Gori sa poretkom u Evropskoj Uniji.
Zakonodavni pregled je jedna od tri komponente projektne strategije, zajedno sa izveštavanjem međunarodnim telima i praćenjem i izradom strateškog plana.
Komponente projekta veoma se dobro uklapaju u kriterijum usaglašenosti u odnosu na proces pristupa Evropskoj Uniji.
Cilj zakonodavne reforme je da se postigne usaglašenost zakonodavstva koje se odnosi na ljudska i manjinska prava u obe Republike i ustanovi efikasan proces zakonodavne reforme.
Program zakonodavne reforme će doprineti:
· izradi kataloga zakona koje je potrebno usaglasiti;
· uspostavljanju strukture potrebne za proces zakonodavne reforme na nivou Državne zajednice kao i na nivou država članica i
· razvijanju strategije podizanja nivoa svesti.
Zakonodavna reforma - struktura i proces
Projektna grupa i radne grupe za svaku republiku posebno izradile su Program zakonodavne reforme prema modelu i metodologiji koji su bliže objašnjeni dalje u tekstu.
Prvi deo Programa zakonodavne reforme predstavlja katalog zakona koje treba harmonizovati sa obavezama Državne zajednice, država članica i međunarodnim obavezama i koji je izrađen kao rezultat rada radnih grupa za Srbiju i za Crnu Goru.
Drugi deo Programa zakonodavne reforme predstavlja zbirku radova članova radnih grupa koji su nastajali u procesu analize zakonodavstva po metodologiji «pravo po pravo». Iako svesni neujednačenosti materijala, smatrali smo da radovi sadrže veliki broj korisnih informacija i zapažanja, na koje su ukazali članovi radne grupe u toku rada, te da je stoga celishodno da budu deo programa u svom izvornom obliku.
Napominjemo da je deo koji se odnosi na prava pripadnika nacionalnih manjina obrađen kao jedna celina, obzirom na specifičnost i međusobnu povezanost manjin-skih prava.
Na kraju procesa zakonodavne reforme, razmatra se i strategija podizanja nivoa svesti građana o značaju poštovanja i unapređenja ljudskih prava kroz plan Implementacije programa zakonodavne reforme.
Pregled - tabela
Strana 1
Kolona 1
Ustavna povelja Državne zajednice Srbija i Crna Gora sa Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama
Ustav Republike Srbije / Ustav Republike Crne Gore
|
Kolona2 Prava |
Kolona 3
Zakonodavstvo
|
Kolona 4
Međunarodni dokumenti (UN, SE i EU) |
|
|
|
|
|
Kolona 5
Problemi i praznine
|
Kolona 6
Ref. Drugi deo Programa
|
Kolona 7
Druga prava na koja se odnosi ovaj problem |
Kolona 8
Preporuke/ Rešenja
|
Kolona 9
Napomene (opcije/najbolje prakse koje mogu biti korišćene u rešavanju problema) |
Kolona 10
Zakoni |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kolona 1
Predstavlja polaznu tačku u radu na programu zakonodavne reforme u cilju identifiko-vanja prava - Ustavna povelja Državne zajednice Srbija i Crna Gora i Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama. Ustav Republike Srbije i Ustav Republike Crne Gore su takođe deo ove kolone, s obzirom da predstavljaju najviše pravne akte u Republikama koji definišu navedena prava.
Kolona 2
Predstavlja listu individualnih prava definisanih i izlistanih po kriterijumu koji je korišćen u Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama. Svako individualno pravo povezano je i sa članom Povelje i članom Ustava Republike Srbije / Ustava Republike Crne Gore u kome je definisano. Svakom pravu dat je broj radi lakšeg praćenja Programa (od 1-44).
Predstavlja listu relevantnih zakonskih propisa koji se odnose na svako definisano pravo. U ovoj koloni navedeno je:
-Savezno zakonodavstvo (koje je na snazi na nivou Državne zajednice, a usvojeno je pre konstituisanja Državne zajednice Srbija i Crna Gora, 4. februara 2003. godine),
-Zakonodavstvo na nivou Državne zajednice (zakonodavstvo usvojeno nakon konstituisanja Državne zajednice, 4. februara 2003. godine) i
-Republičko zakonodavstvo (koje je na snazi u Republici Srbiji i u Republici Crnoj Gori).
Predstavlja listu međunarodnih dokumenata Ujedinjenih Nacija, Saveta Evrope, Evropske Unije i druge međunarodne dokumente koji se odnose na svako definisano pravo i podeljena je u dve podkolone:
A - ratifikovane (koji su deo nacionalnog zakonodavstva) i
B - potpisane i druge (koji nisu ratifikovani, ali su od značaja za određeno pravo).
Predstavlja probleme i praznine u zakonodavstvu koji su identifikovani sprovođenjem analize "pravo po pravo", upoređujući svako pravo koje je navedeno u koloni 2 sa Ustavom Republike Srbije / Ustavom Republike Crne Gore, važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Svakom definisanom problemu dat je broj radi lakšeg povezivanja sa relevantnim zakonom i snalaženja u Katalogu zakona.
Date su reference koje upućuju na radove članova radne grupe u procesu pripreme Programa, a s obzirom na pravo koje obrađuju (od 1-44). Sadrže detaljno obrazlože-nje problema u zakonodavstvu sa preporukama i predstavljaju Drugi deo Programa zakonodavne reforme. Za neke identifikovane probleme i praznine ne postoji referenca, jer nisu rezultat rada radne grupe, već su proizašli iz komentara i sugestija eksperata konsultovanih u završnoj fazi pripreme programa.
Kolona 7
Ukazuje na povezanost prava i definisanog problema u zakonodavstvu sa drugim pravima iz Povelje o ljudskim i manjinskim pravima, kako bi se izbeglo ponavljanje, s obzirom da neki problemi odnose na više prava.
U cilju prevazilaženja definisanih problema i praznina u zakonodavstvu i postizanja saglasnosti sa međunarodnim standardima, date su preporuke za rešenje tih proble-ma i praznina (npr. koji zakoni treba da budu izmenjeni ili koje je nove zakone neophodno doneti).
Tamo gde je to celishodno, moguće je uzeti u obzir i najbolje prakse kako bi se preporučila najadekvatnija rešenja definisanih problema i praznina.
Predstavlja zakone u kojima je potrebna intervencija u cilju njihove harmonizacije sa međunarodnim standardima.
Implementacija programa zakonodavne reforme
Na osnovu kolone 10 -Zakoni- izlistani su zakoni koji predstavljaju Katalog zakona, dat na kraju Prvog dela Programa. Svaki od izlistanih zakona povezan je sa brojevima identifikovanih problema/praznina iz kolone broj 2.
Za svaki Zakon definisan je ovlašćeni predlagač i nosilac posla izmene i dopune ili donošenja novog zakona.